Usred sela Podbile, ispod visokih pola i raskošnih vinograda koji, nažalost, ove godine nisu rodni zbog ucestalih kiša u ljetnome razdoblju, što je utjecalo i na mnogo toga drugoga, predstavljena je 2. kolovoza 2014., kad se slavi u Imotskom i drugdje Gospa od Andela, knjiga s naslovom Povijest i rodoslovlje ričičko-podbiljskih Budimira, koju su napisala dvojica povijesnih znalaca Milan Lažeta (roden u Ricicama 1942.) i Marko Rimac (roden u Zagrebu, korijeni od Livna, 1981.).
Piše: don Ilija Drmić
Urednik i izdavač je Toma Budimir Stankov, recezenti su dr. Stjepan Cosic i dr. Ante Škegro, tehnicka obrada pripala je Milanu Lažeti, Ivanu Ivaniševicu i Nikoli Tavri, a lekturu je obavio Mate Maras. Knjiga je tiskana u 100 (sto, stotinu) primjeraka u tiskari Zelina d.d. Slika na naslovnici prikazuje Austrijski katastar Ricica 1835. god., sela koje je uza samu Podbilu. Zadnja korica ukrašena je detaljima iz Podbile i to dijela zvanoga Cemeri, gdje su imali svoj župni dvor svecenici i redovnici Crkve koji su djelovali na tome i još širem hrvatskom prostoru.
Na ovome zanimljivom predstavljanju sabralo se podosta mještana ovoga sela, njihove rodbine i prijatelja. Došli su s raznih strana u ovo svoje selo Podbilu, koja se zadnjih godina polagano i uporno obnavlja zaslugom mnogih, a napose mještanina Milana Budimira, kojega isticemo. Osposobljena i obnovljena mlinica prošle zime mljela je žito uz kliktaj i slavopoj pokojnima i živima. I ovaj dogadaj ima svoje znacenje i poruku u tom smislu. Knjiga je okupila sve prisutne i ona ce uvijek cuvati uspomenu na opisanu povijest Budmira koji žive u raznim krajevima ostvarujuci svoj život i sveukupne vrijednosti. Citatelj ce znati uroniti u svijet opisan u knjizi i predstavljen u slici, samo neka cita polako, bez ikakve žurbe.
O knjizi su govorili sami autori, a bio je nazocan na ovoj prezentaciji i don Ilija Drmic, župnik župe sv. Jure u Viru, kojoj pripadaju Podbila i Podzavelim. On je pozdravio sve nazocne, zahvalio piscima ove velebne i vrijedne knjige, uredniku, izdavacu i financijeru Tomi, te je potaknuo sve zainteresirane na citanje ove knjige, kao i one prije objavljene o Lažetama u sklopu koje su opisana i druga plemena i prezimena iz Ricica i Podbile, a raselili su se u više smjerova i zasnovali svoje živote na više mjesta BiH, Hrvatske, Europe, te širokoga i dalekoga prekooceanskog svijeta. Spomenuo je da je iz plemena Lažeta postao 25. ožujka 2014. dakonom svete Crkve Andrej Lažeta iz Prihove u Sloveniji, koji je pohodio više puta Podbilu i ove, 2014. godine, sudjelovao u koncelebraciji svete Mise 27. lipnja na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova u Viru. Tada se sjetio u molitvi svih pokojnih Podbiljana, napose onih iz plemena Lažeta, a dao je da se slave i mise za pokojne po uzoru na svoga oca, djeda i pradjeda. Ne samo on, nego i mnogi drugi, a opet posebno c. s. Marija Mihaela Lažeta, molit ce se za buducnost ovoga sela Podbile koje je iznad Ricica svezano za visoke klisure i strme kanjone, kao i za sve one koji su pokopani u grobljima ovih dvaju sela i negdje drugdje, te za sve raseljene diljem Domovine i svijeta.
Ne smijemo smetnuti s uma ni svecenike glagoljaše, one koji su njegovali isto hrvatsko pismo i isti jezik koji je isti i u Ricicama s onu stranu orisnice i u Podbiloj i u Viru s ovu stranu iste te orisane granice, a ti su don Marko Budimir i don Ante Budimir. Neka i oni zagovaraju sve nas kod Boga da se jednom svi nademo u onoj Domovini za kojom ceznemo svim svojim bicem i žicem.
Svojoj Podbiloj uz gusle otpjevao je i pjesmu djecak Grgo Budimir, koji je nastavio stopama starih pjevaca poput Željka Šimica koji je otpjevao uz gusle pjesmu s naslovom Podbila kroz stoljeca autora Jure Kevilja, što je objavljeno na zvukonosacu ove 2014. god.
